4. Sadržaj snova
Sadržaj snova
Odakle dolaze snovi, i što znače? Ovo pitanje se raspravljalo dulje od 5000 godina, ali i dalje neznamo točno čemu služe snovi, niti gdje u mozgu nastaju. Teorije se kreću od jednostavnih (obrada sjećanja na dan), do evolucijskih (mentalni trening za odnos u opasnim situacijama), te mnoštvo ideja između. Proučavanje formiranja snova i faktora koji omogućuju sanjanja može nas dovesti do bolje spoznaje cijelog procesa, a naročito nam pomoći pri lucidnom sanjanju.
Ovaj dokument popisuje neke od osnovnih teoretičara koji su utemeljili gavne ideje koje imamo o sanjanju, te navodi te ideje. Nakon toga je odjeljak koji se bavi temom protoka snova i izvorom vizualnih doživljaja. Istražiti ćemo emocionalne dijelove mnogih snova i što ih čini toliko moćnim, te ćemo spoznati kako se sve to veže za lucidno sanjanje.
Principalni Teoretičari
Moderne teorije o formiranju i značenju snova se proizašle iz učenja nekolicine ključnih znanstvenika i psihologa. Većina ljudi ovog svijeta poznaje barem jedno od imane navedenih s ovog popisa.
Hipokrat (469-399. pr.Kr) - Imao je jednostavnu teoriju snova: tijekom dana duša prima slike; tijekom noći duša stvara slike.
Sigmund Freud (1856-1939.) - Razvio je teoriju da je sadržaj snova oblikovan podsvjesnom potrebom za ispunjenjem želja. Tvrdio je da želje podsvjesti često proizlaze iz sjećanja i iskustva iz ranog djetinjstva osobe.
Carl Jung (1875-1961.) - Opisao je snove kao poruke snivaču, te tvrdio da snivači trebaju obratiti pozornost snovima radi vlastitog dobra. Počeo je vjerovati da snovi snivaču daju otkrića kojima može riješiti svoje emocionalne i vjerske probleme i strahove. Jung piše da snovi koji se ponavljaju zahtijevaju pozornost, predlažeći da snivač zanemaruje problem vezan uz san. Jung je smatrao da sjećanja nastala tijekom dana također sudjeluju u snovima, ovo je nazvao ostacima dana.
Frederik (Willem) van Eeden (1860-1932.) - Prvi je smislio pojam lucidnog sna, i definiao ga kao san u kojem je snivač svjestan da sanja.
Calvin S. Hall (1909-1985.) - U razdoblju od 1940-1985. , Hall je skupio više od 50 000 zapisa snova u Veleučilištu Western Reserve. Otkriven je da ljudi diljem svijeta većinom sanjaju o istim stvarima. Analiza Hallovih podataka pronašla je da se seksualni snovi javljaju manje od 10% vremena, te su češći u ranim/srednjim godinama puberteta.
Alan Hobson (1933-danas) - 1976. godine Alan Hobson i Robert Mcarley predložili su novu teoriju koja je promijenila istraživanje snova, oporbeći prijašnje freudovske poglede na snove kao podsvjesne želje koje se trebaju interpretirati. Pretpostavili su da isti dijevi mozga koji induciraju REM san, također stvaraju osjetilne doživljaje.
Stephen Laberge (1947-danas) - Je psihifiziolog i vodeći istraživač lucidnih snova. Razvio je tehnike koje su omogućile njemu i drugim istraživačima da uđu u lucidan san po želji, najčešće MILD tehnikom (eng. Mnemonic Induction of Lucid Dreams), koja je bila potrebna za mnoge načine eksperimentiranja sa snovima. 1987. godine osnovao je Institut za lucidnost; organizaciju koja potiče istraživanje lucidnih snova, te uči pučanstvo postizanju istih.
Antti revonsuo - Finski psiholog koji tvrdi da su snovi razvijeni isključivo za "simulacije prijetnji". Po Teoriji simulacije prijetnji, tijekom većeg razdoblja ljudske evolucije fizičke i međuljudske prijetnje bile su ozbiljne, davajući reproduktivnu prednost onima koji su ih preživili. Zato je sanjanje evouliralo da replicira te prijetnje, te omogućuje snivaču da vježba noseći se s njima.
Što uzrokuje protok snova
Snovi su puni svakakvih vizualnih doživljaja, i način na kojem se ove priče odvijaju je ono što čini snove zanimljivima. Scene se mijenjaju iz trenutka u trenutak, i to često sa čudnim posljedicama i zbunjujućim slikama. Teorija o uzroku ovog ima gotovo mnogo koliko i različitih slika koje vidimo tijekom naših snova.
Većina slika snova biti će vezano za naše dnevne aktivnosti, mjesta koja posjetimo i scene koje doživimo. Često ćemo se vratiti u nedavne događaje poput naših aktivnsti u zadnjih 1-7 dana. Ponekad će nam se snovi činiti nepoznatima, i uzrok ovom može biti bilo šta od odnosa koje naš um stvara, do našeg zadnjeg obroka. Ali što je uzrok snovima?
Odgovor ovisi o osobi koju pitate:
- Evolucionarni psiholog će vam reći da "snovi obavljaju adaptivnu funkciju u svrhu preživljavanja". Da nas mentalno treniraju da se nosimo s opasnim situacijama, poput igre koja nam omogućava da bolje funkcioniramo u situacijama stvarnog svijeta. Ovo se zove Teorija simulacije prijetnji.
- Deirdre Barrnett opisuje sanjanje jednostavno, kao "razmišljanje u različitom biokemijskom stanju", i vjeruje da ljudi nastavljaju raditi na istim problemima-osobnim i objektivnim-u tom stanju. Njezino istraživanje otkriva da bilo što-matematika, kompozicija muzike, poslovne dileme-se može riješiti tijekom sanjanja.
- Fritz Perls, psihijatar njemačkog podrijetla, smatra da snovi predstavljaju dijelove nas koje potiskujemo ili ignoriramo.
- Jie Zhang predlaže da je funkcija sna procesiranje, kodiranje i pomicanje podataka iz privremene memorije u dugoričnu memoriju. Dalje predlaže da postoje dvije vrste sna. Prvi tip sna, san poput razmišljanja, je rezultat reprodukcije memorije kada se svjesna memorija prebacuje iz privremene u dugoročnu memoriju tijekom NREM faze spavanja. Drugi tio sna, više nalik klasičnom pojmu sna, uglavnom se javlja kad se nesvjesna memorija prebacuje iz privremene u dugoročnu tijekom REM faze spavanja. Teorija uzastopne aktivacije hipotetizira da se svjesni i podsvjesni podsistemi radne memorije moraju uzastopno aktivirati kako bi se zadržalo pravilno funkcioniranje mozga. Kada se aktivacije bilo kojeg podsistema smanji ispod određene razine, mehanizam uzastopne aktivacije u mozgu početi će stvarati slijed informacija iz memorije kako bi prošao kroz podsistem kako bi zadržao kontinuiranu aktivaciju mozga.
U mnogo slučaja slike koje doživljavamo se čine poput rezultata asocijacija stvorenih mozgu dok smo budni, rezultirajući prirodnim tokom sna iz jedne scene u drugu.
Na primjer, kad bi nam bilo rečeno da zamislimo rođendansku zabavu, mogli bi je povezati sa slikama torte, svijeće, poklona, prijatelja, ukrasa i balona. Mogli bi je još povezati sa pjevanjem, pićem, glasnom muzikom, slatkim ukusima i mirisom dima. Na isti način, kada bi sanjali o rođendanskoj zabavi ove prirodne asocijacije bi također mogle biti prisutne.
U nekim slučajevima snovi su nam prividno nepovezani i razdvojeni, često rezultirajući čudnim prijelazima između scena. Razlog ovom također mogu biti ekstenzivne asocijacije stvorene tijekom budnog razdoblja ili sna.
Vratimo se primjeru rođendanske zabave. Recimo da smo asocirali svijeće s takvom scenom. Naš um može često napraviti skokove kroz povezane slike tako da iskusimo nagle promjene u sceni sna. U takvoj situaciji protok scena bi ličio ovom: Svijeće>dim>roštiljanje>kampiranje>šuma i najednom scena našeg sna prelazi iz okruženja rođendanske zabave u šumsko okruženje.
Emocionalne komponente
Što čini san vrijednim spomena? Unatoč onom što možda susretnete na DreamWiews ili drugim mjestima gdje ljudi bilježe snove, gotovo 95% svih snova nije upamćeno. Prosječna osoba ima 5-7 snova svake noći tijekom NREM i REM faza spavanja, ali zbog potiskivanja kemikalija koje prebacuju sjećanja u dugoročnu memoriju tijekom sna, rijetko se sjećamo ičega. Obično san mora biti vrlo oštrih scena ili emocionalno nastrojen da bi ga se uopće imali šanse prisjetiti.
Prilikom upita većina ljudi ne ističe emocionalni sadržaj sna. Čak su i mnogi lucidni snovi bez emocionalnog konteksta.
Kad ljudi pak javljaju emocionalni sadržaj, negativne emocije su mnogo prisutnije nego pozitivne, a anksioznost je na vrhu popisa. To ne znači da imamo više negativnih snova nego pozitivnih, već da smo jednostavno nakloni prisjećanju snova koji su imali najveći emocionalni utjecan na nas, a ti su snovi najčešće negativni.
Anksioznost - anksiozne snove tipično karakteriziraju nelagodne situacije, nedovršeni zadaci, osjećaji padanja ili bježanja. Nesigurnosti u WC-u i snovi o mokrenju su česti, kao i javna golotinja. Utvrđena misao je da su ovi snovi manifestacije neriješenih emocionalnih konflikta iz našeg dnevnog života, te da se trebaju istražiti u svrhu otkrića izvora anksioznosti tijekom našeg budnog života.
Seks i pohotnost - Unatoč naših sjećanja na mnoge snove o seksu, ti snovi sačinjavaju samo oko 10% naših snova, i češći su kod adolescenta. Uzevši u obzir prirodu iznenadnog seksa i kako se uobičajno odnosimo prema njemu, nije iznenađenje da su ovi snovi lako upamtljivi. Snovi ove prirode mogu lako sadržavati povezanu anksioznost i degradirati u nešto sasvim nepovezano. Kao u pravom životu, seks u snovima je po prirodi teško dostižan.
Noćne more i strah - Noćne more tipično karakteriziraju osjećaji opasnosti i fizičkog terora. Usporene slike, zbunjenost, očaj i tuga mogu biti dijelovi noćne more. Jedan od glavnih uzroka noćnih mora je objedovanje u kasnim satima prije spavanja. Jelo tada uzrokuje porast metabolizma tijela i signalizira mozgu da bude aktivniji. Noćne more također mogu uzrokovati droge, abstiniranje od droga ili lijekova, manjak sna i psihološki poremećaji poput PTSD-a. Tretman protiv noćnih mora može obuhvaćati sve od eliminacije stresa i povećanja fizičke aktivnosti, do ponavljanja scena gdje osoba dostiže novi ishod tih snova dok su budni. Ukoliko vam noćne more opstaju ili remete dnevni život savjetuje se da se konzultirate s liječnikom.
Noćni terori - Često pobrkani s noćnim morama, noćni terori su iskustva nalik snovima koja uključuju horor i strah tijekom 3. i 4. faze NREM sna. Najčešća su kod djece i često nestaju tijekom adolescencije. Često se pojavljuju kad je osoba vrlo umorna ili nema pravilan raspored sna.
Lucidno sanjanje
Lucidno sanjanje je pojam koji je izmislio nizozemski psihijatar Frederik (willem) van Eeden, 1913. godine u njegovom članku "Studij o snovima". Tada njegovi uvidi nisu bili mnogo cijenjeni, ali su znanstvena istraživanja potvrdila legitimnost lucidnog sanjanja, ponekad zvanim "svjesnim sanjanjem".
Kad imamo lucidan san postajemo svjesni stanja sanjanja, i u mnogo slučaja snivač može kontrolirati okruženje i zbivanja u snu. Najčešće ovo pruža jedinstven oblik zabave i služi proučavanju svijeta snova. 2006. godine studij je pokazao da se još može koristiti kao terapija protiv anksioznosti i noćnih mora. Ljudi koji doživljavaju kronične probleme s negativnim snovima su pronašli olakšanje primjenjujući tehnike lucidnog sanjanja.
Mnoge asocijacije koje pravimo u snovima čine se zbunjujućima i nepovezanima, ali koristeći se tehnikama lucidnom sanjanja možemo asocirati pozitivne radnje i ciljeve sa vizualnim doživljajima koje doživljavamo u snovima. Ovo može biti i izvor zabave, kao i tretman protiv svakakvih problema iz stvarnog života.
Molimo da istražite vodiče i uvode na ovoj web stranici. Mogu vam pomoći da naučite tehnike korištene za lucidno sanjanje.
|
|
Bookmarks